Abstract: | Za područje Beograda postoje prilično brojne informacije od strane grañana, o javljanju pčelinjih rojeva ili društava koja ih potencijalno ugrožavaju u/na njihovim privatnim ili poslovnim objektima ili javnim prostorima; za sada ne postoje regulisani načini da se ovakvi problemi rešavaju, niti zvanično voñenje evidencije. Veliki broj takvih slučajeva biva prijavljen pojedincima sa pčelarskim iskus... Za područje Beograda postoje prilično brojne informacije od strane grañana, o javljanju pčelinjih rojeva ili društava koja ih potencijalno ugrožavaju u/na njihovim privatnim ili poslovnim objektima ili javnim prostorima; za sada ne postoje regulisani načini da se ovakvi problemi rešavaju, niti zvanično voñenje evidencije. Veliki broj takvih slučajeva biva prijavljen pojedincima sa pčelarskim iskustvom, koji su u mogućnosti da se angažuju samo u ograničenoj meri. U periodu 2011–2017. godine, SOS mobilna ekipa za spasavanje i zbrinjavanje pčela primila je skoro 1.500 poziva sa prijavama problematičnog prisustva medonosnih pčela: što zadivljalih, potencijalno feralnih društava (574), što rojeva (555), što nedovoljno preciznih dojava (društvo ili roj: 365). Posle eliminacije različitih spornih navoda, mapirali smo 1.265 unikatnih javljanja pčela (ponekad na ponovljenim lokacijama). Lokacije nalaza smo grupisali u nekoliko zona na gradijentu urbano jezgro–periferija, uz posebno evaluiranje potencijalnog prisustva većih aglomeracija gajenih društava (kao mogućeg neposrednog "rezervoara"); poseban fokus analize bio je na visoko-urbanizovanim, pre svega centralnim područjima (oko 330 unikatnih slučajeva), gde se nalazi mogu tretirati kao pretežno feralnog karaktera. Kontekstualno i na osnovu dopunskih informacija (iz telefonskog intervjuisanja dostupnih grañana), analizirali smo i dugotrajnost preživljavanja društava, što takoñe indicira feralni status. Geo-prostornom analizom elemenata prostornog rasporeda i meñusobne uslovljenosti različitih kategorija javljanja u odnosu na parametre kvaliteta urbanih prostora za polinatore i fenologije pčela, procenjivali smo obrasce distribucije i dugotrajnog opstanka feralnih društava u urbanim uslovima. Rezultati ukazuju na izuzetno veliku i stabilnu gustinu populacije i još neobičnije dugo trajanje feralnih društava, što predstavlja u svetskim razmerama redak fenomen. Naime, posle masovnog odumiranja divljih društava "zapadne" medonosne pčele širom Evroazije i Severne Amerike usled širenja Varroa destructor, društva koja nisu tretirana protiv parazita i patogena traju veoma kratko (1-3 godine), pa odbegli rojevi ne formiraju trajnu feralnu populaciju. Izolovani slučajevi dužeg preživljavanja društava (nepoznati u urbanim uslovima) pobuñuju veliku naučnu pažnju: razumevanje faktora stabilnog održavanja feralnih populacija moglo bi doprineti podizanju otpornosti medonosne pčele na kompleks uzročnika sve masovnijeg odumiranja društava ovog izuzetno važnog oprašivača velikog dela entomofilnih divljih i gajenih biljaka (čime je generalno ugrožena ekonomičnost i bezbednost proizvodnje hrane). |