Abstract: | Kraška područja istočne Srbije obiluju speleološkim objektima, koji predstavljaju staništa retkih i stenoendemičnih troglobiontnih trčuljaka. Neke oblasti (npr. Homoljske planine) još uvek su nedovoljno istražene u ovom kontekstu. Podrod Paraduvalius Knirsch, 1924 roda Duvalius Delarouzée, 1859 ubraja 37 vrsta i 4 podvrste, koje naseljavaju istočnu i jugoistočnu Srbiju, severnu i južnu Bugarsku, k... Kraška područja istočne Srbije obiluju speleološkim objektima, koji predstavljaju staništa retkih i stenoendemičnih troglobiontnih trčuljaka. Neke oblasti (npr. Homoljske planine) još uvek su nedovoljno istražene u ovom kontekstu. Podrod Paraduvalius Knirsch, 1924 roda Duvalius Delarouzée, 1859 ubraja 37 vrsta i 4 podvrste, koje naseljavaju istočnu i jugoistočnu Srbiju, severnu i južnu Bugarsku, kao i severoistočnu Grčku. U Srbiji je poznato 10 vrsta i 4 podvrste navedenog podroda. Poslednje otkriće predstavlja nova vrsta za nauku podzemnih trčuljaka iz pećine Ceremošnje kod Kučeva – Duvalius (Paraduvalius) ceremosnjensis Pavićević & Ćurčić, 2018. Pomenuta vrsta je na osnovu većeg broja morfoloških karakteris0ka (speciTčan oblik pokrilaca i humerusa, odsustvo poleglih dlačica za temenu, prisustvo uzdužnog pro0bijalnog žljeba, karakteris0čan položaj prvog para elitralnih diskalnih seta) svrstana u takozvanu „stankovitchi“ grupu vrsta. Konkretno, od najsrodnijih taksona [D. (P.) beljanicae S. Ćurčić, Vrbica, An0ć & B. Ćurčić, 2014 (iz pećine Velika Atula), D. (P.) petrovici S. Ćurčić, Vrbica, Antić & B. Ćurčić, 2014 (iz Resavske pećine) i D. (P.) stankovitchi (Jeannel, 1923) (iz Ravaničke, Lazareve i Devojačke pećine)], nova vrsta se morfološki jasno razlikuje po dužini tela, širini glave, stepenu redukcije očiju, formi pronotuma i njegovih zadnih uglova, obliku pokrilaca, kao i po obliku edeagusa i njegovog kopulatornog dela. Nova vrsta predstavlja prvi takson podroda Paraduvalius na Homoljskim planinama, a u pitanju je najseverniji nalaz navedenog podroda u Srbiji. Svi prethodno opisani taksoni Paraduvalius su pronađeni u pećinama i jamama u sklopu južnijih oblas0 istočne i jugoistočne Srbije (Kučajske i Svrljiške planine, Beljanica, Kalafat, Rtanj).
Dodatno, podvrsta D. (P.) stankovitchi georgevitchi (Jeannel, 1923) je nedavno pronađena i u pećini Vernjikici, što predstavlja njen prvi nalaz van 0pskog lokaliteta (Lazareva pećina). Kombinovanjem morfoloških i molekularnih analiza, utvrđeno je da jedinke navedene podvrste sa tipskog i novog lokaliteta pripadaju istom taksonu.
Buduća istraživanja u istočnoj Srbiji najverovatnije će rezultirati sličnim otkrićima. |